Kognitivna automatizacija: što poduzimaju EU i države članice kako bi zaštitili radnike?
Zbog sve veće upotrebe umjetne inteligencije poslovi i radna mjesta neprestano se mijenjaju. Time se stvaraju prilike i izazovi, kao i koristi i rizici za sigurnost i zdravlje na radu. (ili poluautomatizacija) kognitivnih zadataka posebno izaziva određene zabrinutosti u vezi s dobrobiti radnika o kojima oblikovatelji politika moraju voditi računa.
U ovom sažetku politike predstavljaju se ključne točke Akta o umjetnoj inteligenciji koji predlaže Europska komisija i kojim EU pri uvođenju i uređivanju sustava umjetne inteligencije uzima u obzir ljudsku perspektivu. Istražuju se i nacionalne inicijative u Njemačkoj, Francuskoj, Norveškoj i Švedskoj u pogledu njihova pristupa širenju sustava koji se temelje na umjetnoj inteligenciji na radnom mjestu. Istodobno se ističu razlike u njihovim socijalnim politikama koje treba uzeti u obzir.
U zaključku sažetka politike daju se preporuke u vezi s prekograničnom i globalnom suradnjom radi stvaranja zajedničkih politika i standarda koji se odnose na umjetnu inteligenciju i njezin učinak na sigurnost i zdravlje na radu.
